Prestanak otplate kredita kod banke u inostranstvu – pravne konsekvence

 

Pitanje:

Poštovani gdin Kostiću,

Pitanje koje imam, odnosno pravni savet koji mi je potreban odnosi se na vraćanje ili bolje rečeno nevraćanje kredita koji je podignut u inostranstvu.

Naime u Ujedinjenim Arapskim Emiratima podigao sam kredit, kao ličnu pozajmicu, u pitanju je suma od nekih 30 hiljada evra.

E sada, što zbog nekih privatnih razloga, što zdravstvenih nameravam da se uskoro vratim u Srbiju.

S obzirom da sam čitao da postoji bilateralni sporazum o međusobnom izručenju između nas i njih, zanimaju me koje bi posledice ja mogao da snosim ukoliko kada se vratim u Srbiju prestanem da vraćam kredit?

Isto tako me zanima da li je istina da postoji mogućnost takozvane Interpolove Red Notice, koja bi me sprečavala da izađem iz zemlje, i gde bih mogao biti uhapšen u drugim državama?

Da li uopšte postoji način , gde oni ne bi mogli mene da terete ni po kom osnovu?

Hvala unapred na odgovoru i pravnoj pomoći.

Puno pozdrava

Jovan

 

Odgovor:

Poštovani Jovane,

 

Situacija je sledeća:

  1. Neplaćanje kreditnih obaveza u Ujedinjenim Arapskim Emiratima samo po sebi ne predstavlja krivično delo. Postupci naplate kreditnih obaveza od dužnika se vode u građanskim parnicama pred parničnim sudovima- Civil Courts. Te postupke pokreće kreditor, odnosno banka ili neka druga finansijska institucija. Prvo upućuju poziv- opomenu za kašnjenje u otplati kredita a nakon toga, ukoliko dužnik ne reaguje, onda prepuštaju postupak nalpate “Debt Collection Agencies” . U Emiratima ih ima nekoliko. Te agencije rade po principu nadoknade od kreditora, ukoliko naplate dug od dužnika. Njihov način rada je sledeći: pozivaju dužnika, šalju mu opomene i na kraju ako se dužnik oglušava na njihove pozive , onda pokreću odgovarajuće postupke kod kredit biroa, kod finasijskih institucija u cilju blokiranja dužnikovoh finansijskih aktivnosti. Tek nakon toga, ako dužnik i dalje ne plaća svoje obaveze, kreditor može pokrenuti sudski postupak pred parničnim sudom. Ta vrsta parnica je u domenu građanskih postupaka.
  2. Međutim, može biti pokrenit i krivični postupak, pred krivičnim sudom- Criminal Court, ukoliko dužnik nema nameru da vrati dug, ukoliko je u pitanju falsifikovanje isprava, te ukoliko namerava da napusti zemlju ili je već napustio. Ako se tokom krivičnog postupka dokaže da je dužnik kriv, te da ne želi da plaća kredit, odnosno da izbegava to da čini, onda se može osuditi na kaznu zatvora, najčešća početna kazna je 6 meseci. Ako nakon toga i dalje izbegava otplatu duga, kazna se povećava na 36 meseci pa onda na 60 meseci – zbog finansijskog kriminala.
  3. Vrlo je važno da tokom postupka kreditor mora dokazati da je dužnik solventan a da ne želi da vraća kredit. Tek u tom slučaju mu se može odrediti kazna zatvora . Ako dužnik nije solventan, kazna zatvora se ne određuje , već mu se daje mogućnost restruktuiranja duga- prolongiranje otplate na neki duži rok.

*U oktobru 2023. godine, Kasacioni sud u Dubaiju presudio je da poverilac presude mora dokazati da je dužnik solventan pre nego što se može izreći zatvorska kazna.

 

*Reforme u građanskom postupku:

Izmene Zakona o građanskom postupku i primena Zakona o insolventnosti UAE imaju za cilj humaniji pristup dugu, fokusirajući se na rešenja poput restrukturiranja duga i planova otplate.

 

*Zakon o insolventnosti:

Novi zakon o insolventnosti pomaže pojedincima u finansijskim poteškoćama pružajući načine za otplatu dugova tokom strukturiranog perioda (npr. trogodišnji plan) i sprečavajući ih da ostanu bez sredstava za izdržavanje svojih porodica.

 

  1. Ukoliko napustite UAE sa namerom da ne otplaćujete dug kreditoru, onda možete snositi ozbiljne pravne konsekvence. U to slučaju bi bio pokrenut i krivični postupak, koji bi se mogao voditi u UAE ali bi predmet mogao biti ustupljen i Srbiji. Paralelno sa tim, mogla bi za Vama da bude raspisana i neka od Interpolovih poternica(ima ih više). Ujedinjeni Arapski Emirati su se pridružili Interpolu 1973. godine i imaju Nacionalni centralni biro (NCB) koji povezuje njihove agencije za provođenje zakona s drugim zemljama članicama i Generalnim sekretarijatom Interpola.
  2. Srbija i UAE imaju potpisana tri sporazuma: Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima; Ugovor o transferu osuđenih lica i Ugovor o izručenju.
  3. Ukoliko budete osuđeni za krivično delo koje bi Vam se stavilo na teret, zavisno od toga gde bi se vodio postupak , mogao bi se primeniti i Ugovor o izručenju.

 

Zaključak :

S obzirom na moguće pravne posledice koje bi imali za slučaj da samovoljno prestanete da vršite otplatu duga i napustite Emirate, predlažem Vam da najpre kontaktirate poverioca- kreditora , objasnite situaciju u kojoj ste, naglasite da ste insolvntni i da molite za dogovor “settlement “ o restruktuiranju naplate kredita za neki duži vremenski period.

Ta vrsta preloga za “Settlement” mora biti sročena argumentovano, kako bi poverilac- kreditor razumeo Vaše razloge i dozvolio Vam da reprogramirate dug.

Ako želite, ja Vam mogu pomoći u pisanju takvog predloga.

*Naglašavan još jednom, da nikako ne povlačite neke nesmotrene poteze- poput napuštanja Emirata bez postizanja nagodbe o otplati duga, jer u protivnom možete sebi ruinirati život.

Na osnovu istraživanja koja sam izvršio, UAE su skorašnjim reformama propisa napravili humaniji pristup ovoj problematici , dajući mogućnost dužnicima da restruktuiraju otplatu duga u više rata, tokom dužeg vremenskog perioda.

 

S’poštovanjem,

Zoran Kostić

Advokat

 

01.09.2025./ Viber konsultacije/

- Na konsultacijama je dodatno elaboriran sadržaj jučerašnjeg e maila koji sam uputio Jovanu. Ukazao sam još jednom na važnost poštovanja propisa i Emirata i Srbije, te naglasio da je jedini ispravan put, pokušaj nagodbe sa kreditorom, odnosno mogućnost produženja roka za otplatu kredita.

- Jovan će doći u Srbiju za dva-tri meseca i tada ćemo mu pomoći kod prireme pismenog zahteva za nagodbu, koji bi se uputio banci u Dubaiju.